STIŽE NOVI VAL ROBOTIZACIJE

Četvrtak, 25 Svibnja, 2017 - 15:19

Zahvaljujući vrhunskim osjetilnim i vizualnim senzorima, najnovije generacije robota spremne su za rad u suradnji s ljudima. Dok stručnjaci predviđaju revoluciju na proizvodnim trakama, veliki proizvođači još ispituju učinkovitost zajedničkog rada čovjeka i robota

autonuic.ba
STIŽE NOVI VAL ROBOTIZACIJE

Ne žale se na smjene, ne traže plaće za prekovremeni rad, ne učlanjuju u sindikate i ne traže bolovanje, ali znaju se pokvariti i nisu prilagodljivi kao ljudi. Ipak, mogu biti od velike pomoći i znatno ubrzati poslove. Naša tema su roboti koji na proizvodnoj traci surađuju s ljudima. Co-bot, kako ga nazivaju u stručnim krugovima, prema nekim predviđanjima sljedećih će godina unijeti nove scenarije u industrijsku proizvodnju, koja obuhvaća i sektor proizvodnje automobila. Radnici od krvi i mesa sve će češće na proizvodnoj traci imati partnera od metala, plastike i mikročipova s hrpom električnih kabela umjesto živaca s kojim će zajedno raditi. Osnovna je karakteristika nove generacije robota da rade rame uz rame s čovjekom, a ne zatvoreni u kavezima poput tradicionalnih industrijskih robota koje možemo vidjeti u sadašnjim tvornicama, primjerice, na stanicama zavarivanja ili lakiranja karoserije.

Jesmo li spremni za novu revoluciju? Pitanje je to na koje će najbolje odgovoriti vrijeme, ali fenomen co-bota već je postao dio stvarnosti. Od 240.000 industrijskih robota, koliko ih je 2015. „zaposleno“, udio co-bota iznosio je 5 posto. Interes za novom generacijom robota pokazale su ponajviše srednje i male kompanije, uglavnom nove u automobilskoj industriji, dok su među velikim proizvođačima BMW i Ford pokrenuli pilot-projekte. Učinkovitost co-bota Bavarci testiraju u američkim pogonima u Spartanburgu, dok je Ford izabrao njemačku tvornicu u Kölnu.

Unatoč trenutačno suzdržanom širenju, predviđa se vrtoglav uspon sljedećih godina. Prema procjenama koje je objavila britanska banka Barclays, vrijednost tržišta koje će stvoriti co-bot u cjelokupnom proizvodnom sektoru trebala bi 2020. dosegnuti 3 milijarde dolara, a 2016. više od 100 milijuna.

Potvrđuje to i sve veće zanimanje ostalih velikih proizvođača automobila, među kojima je i talijanski FCA. Trenutačno se uglavnom provode eksperimenti, a iznimka je maleni co-bot u tvornici Mirafiori koji spaja kukice nosače luka na blatobran Maseratija Levante. Prema planovima, do kraja ljeta pridružit će mu se i drugi stroj dug oko dva metra, uz čiju će se pomoć ugrađivati kompletne prednje armature.

Torinezi imaju ogromnu prednost jer je Comau, industrijski div u proizvodnji robota, ujedno i vodeći u razvoju co-bota, dio grupacije Fiat. Njihovi mali roboti, koje bismo mogli banalno nazvati „pametnim“ mehaničkim rukama, imaju trenutačno najnapredniji sustav senzora pa su najprikladniji za rad u suradnji s čovjekom. Sustav im omogućuje da osjeti pokrete i reagiraju u skladu s tim. No upravo šefovi Comaua nastoje ublažiti oduševljenje. “Proizvođači automobila su u istraživačkoj fazi. Na testu nije funkcionalnost robota, čija je tehnologija zrela za uporabu, nego učinkovitost cijelog procesa. U osnovi se pokušavaju utvrditi prednosti i korist novog sustava u odnosu na troškove te je li primjena ove tehnologije kompatibilna s vremenima i ritmovima završne montaže”, objašnjava Maurizio Cremonini, direktor marketinga Comaua.

autonuic.ba

Što se tiče troškova, roboti suradnici imaju veću cijenu od standardnih industrijskih robota i ona se kreće između 15 i 70 tisuća eura. “Roboti su skuplji, ali sigurniji za ljude i nisu potrebne zatvorene strukture, što donosi uštede u prostoru i smanjuje komplikacije primjene”, objašnjava Luigi Galante, voditelj proizvodnje premium brendova unutar FCA grupe.

Prednosti novog sustava potvrđuje i studija koju je proveo BMW. Zaključak je njemačkog istraživanja da će ekipe u kojima zajedno rade ljudi i roboti biti čak 85 posto produktivnije od onih u kojima rade samo ljudi, odnosno samo roboti.

Prema većini istraživačkih uvida, suradnja ljudi i robota donosi prednosti, ali postavlja se pitanje gdje prestaje timski duh, a gdje počinje natjecanje. Sasvim je jasno da će se u pojedinim slučajevima roboti i radnici nadmetati za isto radno mjesto. Ekonomisti Carl Frey i Michael Osborne u Financial Timesu tvrde da je gotovo pola radnih mjesta u Americi upitno zbog povećane automatizacije. “Mi ćemo rabiti robote samo gdje je to zaista korisno”, ističe Galante. “Primjerice, na pozicijama koje izazivaju biomehanički stres koji bi mogao uzrokovati dugoročne fizičke probleme ili za ublažavanje ljudskog rada. Na nekim mjestima u proizvodnji Levantea sad nam mehaničke ruke anuliraju težinu elemenata, a sutra bi te poslove mogli učinkovitije obavljati roboti. U sljedećih deset godina mogli bismo uvesti oko sedamdeset robota u tvornici Mirafiori, jer suradnički roboti omogućuju stvaranje inteligentne automatizacije.”

Tu su ideju načelno prihvatili i radnički sindikati jer industrijska transformacija je neizbježna i može potaknuti novu vrstu rada koja će biti usmjerena na kreativnost i dizajn, a ne samo na fizičku snagu. No sindikalni predstavnici radnika zahtijevaju suradnju s poslodavcima u preobrazbi radnih mjesta i kvalifikacijama zaposlenih kako se sutra od čovjeka koji će raditi uz bok superrobota ne bi zahtijevalo da postane superradnik.